02.10. - 27.10.2019.

Nada Zec Ivanović - Pod kapom lude - Slijepac vodi slijepca

Izložba
Nada Zec Ivanović – Pod kapom lude
Slijepac vodi slijepca

Muzej Mimara, Rooseveltov trg 5
2. – 27. listopada 2019.

LUDIČKO, NADREALNO I GROTESKNO U SLIKARSTVU NADE ZEC IVANOVIĆ

Već smo i u ranijim slikarskim ciklusima Nade Zec Ivanović mogli iščitavati elemente grotesknog te napose i one izrazito ludičke koji su učestalije i dominantnije markirali osnovna obilježja njezina likovnog izraza. Te sastavnice, gdjekad izravnije i intenzivnije ili tek fragmentarne i u naznakama ipak su, i tada, upućivale na zaključak kojega iznosimo, naime, da su se ta slikaričina stilska obilježja jasno prepoznavala i u toj stvaralačkoj fazi. Stoga možemo konstatirati da množina i bujnost kojom sada izbijaju te sastavnice na površini novih slika, bilo onih manjih ili velikih dimenzija, imaju svoju duboku ukorijenjenost u slikarskom djelu Nade Zec Ivanović kojega sada produbljuje ovim ciklusom.

Na ovu njezinu značajku nastojimo ukazati kako bismo učvrstili tezu kontinuiteta u problematiziranju teme elaborirane u ovoj seriji slika. Ovu je odrednicu slikarica podvukla činjenicom da je svoju tematsku preokupaciju sažimala u jednu cjelinu što je naglasila nazivom „Pod kapom lude“ i time uskladila motivsku raznovrsnost u problemskoj okosnici ovog ciklusa. A ta se okosnica iščitava upravo u onoj tematskoj matrici na kojoj slikarica gradi ovu seriju slika, dakle, na problematiziranju ljudskog postojanja u kontekstu društvenih i socijalnih, etičkih i moralnih vrijednosti, na dekodiranju standardiziranih konvencija i propisanih normi te, napose, na iskrivljenim ljudskim odnosima prepoznatljivim u licemjerju i prijetvornosti, u devastiranim obrascima ćudoređa i, najposlije, na gubljenju humanih obilježja i unižavanju ljudskih svojstava u samom čovjeku.

U ovako naznačenom tematskom okviru razvidno je slikaričino primarno humanističko stajalište kojim propituje, ako možemo to paradoksom izraziti, njegovo postojanje u ljudskom nepostojanju, odnosno, njegovo nepostojanje u ljudskom postojanju. Svojim nastojanjem da raskrinka krinke neljudskosti ljudskog postojanja, Nada Zec Ivanović analitičkim postupkom rastvara tematsku podlogu u one sastavnice od kojih su sazdani ovi kauzalni odnosi. Zacijelo je najsugestivnije postupkom raščlambe slikarica otvorila ovu temu suvremene ljudske egzistencije u onom njezinom aspektu u kojemu se zrcali slika ljudske otuđenosti od vlastite ljudskosti i izopačenosti u drugoj, gotovo neljudskoj naravi čovjeka i u drukčijem i izokrenutom egzistencijalnom kontekstu.

Eksplicitnim diskursom Nada Zec Ivanović otvara golemi prostor u slici „Izbori“ upravo takvim prizorima, naime, dobro znanim političkim izborima na kojima se stranačke suprotnosti najčešće međusobno ne suprotstavljaju akademskom polemikom, korektnim nadmetanjem programskih sadržaja i rivalstvom načela i projekata, već opsjenarskim metodama obećanja i neodgovornih izjava, beskompromisnih smicalica i intriga. U čvrsto građenoj kompoziciji Nada Zec Ivanović koncepcijski problematizira ovu složenu tematiku bez sarkazma i cinizma već prije rafiniranom ironijom i komikom prožetom tragizmom klaunovske provenijencije. Upravo tragikomična komponenta „dvorske“ lude prožima prostor slike tragizmom i apsurdom otkrivajući ljudsku bešćutnost i izopačenost kao bitne odrednice ovih (i svakih drugih!) „izbora“.

Slikarica na njih ukazuje groteskom bliskoj onom Kerempuhovom sjetnom diskursu koji tako snažno prožet melankolijom velike slikarske tradicije one maestralne linije koju je povukao Pieter Bruegel i veliki flamanski, njemački (i drugi) slikari europskoga sjevera. Tu živu slikarsku liniju Nada Zec Ivanović baštini kao svoje ishodiste i stvaralačko uporište na tragu klasika hrvatskog slikarstva 20. stoljeća poput Boureka, Lesiaka, Šercera… i u dosljednijim nastavljačima te velike tradicije u djelima suvremenih slikara kao što su Jure i Rudolf Labaš, Boris i Josip Švaljek, Prstec i drugi, ostavljajući prepoznatljive likovne otiske s autorskim potpisom. Iste značajke iščitavamo i u drugim slikama iz ove serije, primjerice „Libertas“ gdje se elementi grotesknog i ironijskog isprepliću i s onim nadrealnima, prožimajući veliku temu stilskom ujednačenošću i osebujnom likovnom izražajnošću.

Nedvojbeno je vrijedna pozornosti i poetska sastavnica u slikaričinu izrazu jer ga prožima specifičnim ozračjem koji nam otkriva iracionalno i podsvjesno, tajanstveno i zagonetno kao stvarne prostore ljudskoga bića, odnosno, nove prostore ovoga slikarstva u njihovoj likovnoj slojevitosti. Upravo tu poetsku sastavnicu čitamo kao dragocjenu prinosnicu koja obogaćuje slikaričin diskurs s autorskim značajkama. Ovome nam valja još dometnuti da ova poetska sastavnica implicira stilsku odrednicu koju najcjelovitije pokrivamo s pojmom nadrealnog i njegovim estetskim vrijednostima koje razaznajemo u Nadinom slikarstvu. Shodno tome možemo ustvrditi da je ta nadrealna sastavnica, jednako kao i ona ludička i groteskna, konstanta stvaralačkog procesa Nade Zec Ivanović jer ga istim likovnim nabojima prožima i determinira te, povrh toga, i pokreće u otkrivanju novih spoznaja o ljudskoj egzistenciji u vremenu i prostoru i traženju novih likovnih vrijednosti u svojemu slikarstvu.
Milan Bešlić

Nada Zec Ivanović rođena je u Dubrovniku 1965. godine. Slikarstvo je diplomirala na Akademiji likovnih umjetnosti u Sarajevu 1988. godine. Uz slikanje je tijekom cijelog studija izučavala i grafiku koja joj je postala jednako važno područjem interesa i rada. S grafičkim radovima sudjelovala je na međunarodnim grafičkim žiriranim izložbama u Cadaquesu, Barceloni, Wingfieldi, Sofiji, Bagesu. Prije ciklusa „Pod kapom lude“, realizirala je još pet slikarskih ciklusa: „Ishodišta“, „Letači“, „Friendship“, „Krajolici“ i „65 pogleda na Grad“ te veliki broj slika zasebne tematike, akvarela, crteža. Izlagala je na preko osamdeset izložbi u zemlji i inozemstvu (Palm Beach, Bonn, Mostar, Graz, Kotor, Cetinje, Salzburg) od kojih je priredila četrnaest samostalnih. Okušala se i u drugim vidovima likovnosti, dizajnu plakata i kazališnoj kostimografiji, a dvadeset godina se bavila i pedagoškim radom. O njenom je radu 2013. godine snimljen dvadesetominutni dokumentarni film u produkciji Dubrovačke televizije, a o njenom su slikarstvu pisali povjesničari umjetnosti i likovni kritičari Milan Bešlić, Feđa Gavrilović, Marin Ivanović, Iva Körbler, prof. dr. sc. Antun Karaman, mr. sc. Nikša Spremić, Igor Brešan i drugi. Članica je Hrvatskog društva likovnih umjetnika Dubrovnik i Hrvatske zajednice samostalnih umjetnika.

***
Preuzmite: KATALOG IZLOŽBE

Kontakt

Muzej Mimara
Rooseveltov trg 5, 10000 Zagreb

Tel: 01/4828-100
Fax: 01/4826-079
Email: mimara@mimara.hr

Društvene mreže

Otvoreno za posjetitelje

1. listopada - 30. lipnja:
utorak, srijeda, petak, subota 10 - 17 h
četvrtak 10 - 19 h
nedjelja 10 - 14 h

1. srpnja - 30. rujna:
utorak - petak 10 - 19 h
subota 10 - 17 h
nedjelja 10 - 14 h

ponedjeljkom zatvoreno